LUKA GRUŽKI ZALJEV
Područje Gruškog zaljeva prirodna je luka s dubokim gazom i zaklonom od vremenskih nepogoda, što postaje važno krajem srednjeg vijeka.
U tom razdoblju dolazi do najintenzivnije dubrovačke trgovine i brodogradnje, a s ciljem rasterećenja glavne dubrovačke luke osnivaju se i prva brodogradilišta – škare na obalama zaljeva, u kojima su se do druge polovice 19. stoljeća gradili drveni brodovi. stoljeća. Razvoj luke početkom 20. stoljeća. povezan je s dolaskom željeznice za čije je potrebe proširen dio obale kod Kantafiga. Dolazak velikog broja činovnika, carinika, veterinara, liječnika i konačno fizičkih radnika bio je poticaj za daljnju urbanizaciju kraja i širenje gradnje prema unutrašnjosti. Između dva sv. Luka Dubrovnik treća je hrvatska luka po teretnom prometu i glavna teretna veza bh.
a Hercegovina s morem. Najviše tereta bilo je drvo, poljoprivredni proizvodi, duhan, boksit i druge rude. Teški uvjeti rada i niske nadnice te pojačana aktivnost radničkih pokreta uzrok su brojnih štrajkova lučkih radnika, od kojih je najmasovniji bio onaj 1934. Ukidanje željezničke veze 1970-ih i razvoj ostalih jadranskih luka smanjila prometnu važnost. Posljednje lučke dizalice uklonjene su tijekom 1990-ih, a današnja moderna putnička luka s proširenom rivom opremljena je za prihvat velikih kruzera.