top of page
HOP_DUBROVNIK_NASLOVNA.jpg
HOP– History of people / Povijest ljudi
EN_FundedbytheEU_RGB_NEG.png
2.png

HOP - HISTORY OF PEOPLE / Povijest ljudi 

--
Project HOP - History of People, Project Reference: CREA-CULT-2022-COOP 101098484 under the Creative Europe Programme (CREA) meets the Specific objectives of call CREA-CULT-2022-COOP, topic CREA-CULT-2022-COOP-1.
--

Ovaj Priručnik rezultat je razmjene najboljih praksi koja se održala između ožujka i rujna 2023. u četiri partnerske zemlje: organizirali smo sastanke s lokalnim i međunarodnim istraživačima, piscima, izvođačima i pripovjedačima, tijekom kojih smo razmijenili stručnost i znanje te zajednički osmislili metodologiju našeg projekta. ​

 

Blisko surađujući, identificirali smo vještine i kompetencije koje smatramo potrebnima za oblikovanje povijesno relevantnih tekstova i materijala koji su razumljivi, zanimljivi, privlačni i vjerni znanstvenim informacijama i istraživanju, bez obzira na specifične odabrane teme, uključenu tehnologiju i proizvod ili uslugu koju treba izraditi ili poboljšati. ​

 

Nadamo se da će ovaj priručnik biti koristan i inspirativan za druge organizacije i/ili dionike zainteresirane za našu istu predanost.

HANDBOOK

--

Domaćini mobilnosti:

Hrvatska (Dubrovnik) 17-21/09/2023 (Link)

--

Mobilnosti u zemlje partera projekta do sada: 

Makedonija (Kavadarci) 20-23/07/2023 (Link)

Italija (San Benedetto del Tronto) 04-07/05/2023 (Link)

Bugarska (Ruse) 18-21/04/2023 (Link)

--

MOBILITIES

Projekt HOP - History of People, Referenca projekta: CREA-CULT-2022-COOP 101098484 u okviru Programa Kreativna Europa (CREA) ispunjava Specifične ciljeve poziva CREA-CULT-2022-COOP, tema CREA-CULT-2022-COOP-1 .

 

--

O PROJEKTU  HOP - HISTORY OF PEOPLE / POVIJEST LJUDI

Koncept iza našeg projekta vrti se oko ideje da je povijest duboko isprepletena sa životima ljudi. Čvrsto vjerujemo da povijest služi kao kanal za prenošenje tradicija, običaja, kultura i načina razmišljanja koji su prožimali različita razdoblja, aspekata koji, budući da su relevantni za današnje ljude, ne smiju biti zaboravljeni ako doista želimo razumjeti našu sadašnjost.

 

Kao Europljani, naslijedili smo neprocjenjiva povijesna mjesta, uključujući prirodna, izgrađena i arheološka nalazišta, muzeje, spomenike, umjetnička djela, povijesne gradove, književna, glazbena i audio-vizualna djela, kao i znanje, prakse i tradiciju, i naša je odgovornost da ih propisno prepoznamo, razumijemo i zaštitimo.

 

Gledano iz ekonomske i društvene perspektive, kulturna baština bi mogla predstavljati važan resurs za rast, zapošljavanje i koheziju lokalnih zajednica; može igrati ključnu ulogu u revitalizaciji urbanih i ruralnih područja, promicanju održivog turizma, oblikovanju inkluzivnijih društava, njegovanju poštovanja prema kulturnoj raznolikosti, društvenoj jednakosti, dobrobiti pojedinca i zajednice te, na kraju, ali ne manje važno, ako se njime adekvatno upravlja i održava, mogao bi biti ključni pokretač snažnijeg gospodarskog učinka i veće kvalitete života.

 

Zato smo ovim projektom krenuli s inovativnim pristupom kulturno-povijesnoj komunikaciji, prilagođavajući marketinške strategije promicanju naše kulturne baštine.

 

Ovaj nas je pristup doveo do identificiranja ključnih sastojaka koji, po našem mišljenju, mogu dovesti do uspješnog promicanja kulturne baštine: ​
 

●  Usredotočenost na kvalitetu i autentičnost: Posjetitelji su sve bolje informirani i veliku važnost pridaju doživljaju kvalitete i autentičnosti. ​

 

●  Činjenje iskustvo relevantnim za posjetitelja: razumijevajući da posjetitelji imaju različite potrebe, očekivanja i želje, trebali bismo oblikovati kulturno iskustvo oko njih. ​

 

●  Činjenje iskustvo sudioničkim: trebali bismo predložiti interaktivna iskustva koja povezuju prošlost sa sadašnjošću, dajući život imovini i šireći publiku.

 

● Pripovijedanje priče: Na temelju povijesnih dokaza, pripovijedanje treba koristiti kao ključni element za naglašavanje i predstavljanje važnog dijela naše interpretacije baštine.

Čvrsto vjerujemo u važnost objektivnih činjenica, znanstvenih podataka i provjerenih informacija. Stoga smo u ovoj fazi potaknuli suradnju između stručnjaka za kulturnu baštinu, istraživača, pripovjedača i izvođača naših partnera, držeći točnost i istinitost u srži našeg rada, a uz primjenu sljedećih principa:

 

● promicanje razmjene praksi i iskustava između povijesti, arheologije i lokalnog folklora, uz stručne pripovjedače; ​

 

​●  uspostavljanje zajedničke metodologije koja objedinjuje stručnost povijesti, arheologije, te profesionalnih lokalnih istraživača folklora s vještinom pripovijedanja; ​

 

●  poticanje suradnje, međusobnog poštovanja, razumijevanja i integracije između različitih disciplina i stvaranje kohezivne mreže istraživača, izvođača i pripovjedača.

U našoj težnji da doprinesemo inoviranju načina na koji se povijest komunicira i doživljava kulturna baština, uključili smo svakog partnera u projektu u rasprave, dijeljenje pogleda i prikupljanje ideja o tome kako bolje ispričati povijest u muzejima, kulturnim događajima i povijesnim izložbama.

 

Koristili smo online upitnike i videopozive kako bismo istražili kako se tretira i gleda na kulturnu baštinu u našim partnerskim zemljama, s kojim određenim skupinama publike obično radimo, koje alate za angažiranje preferiraju mjesta kulturne baštine i vrste priča za koje vjerujemo da bi najbolje odjeknule našim posjetiteljima, koji se odnose na lokalne povijesne znamenitosti i mjesta.

 

Na temelju prikupljenih uvida, započeli smo rad na Priručniku dobrih praksi, održavajući snažan stav suradnje tijekom cijelog procesa. ​ Kulturna baština je poseban osjećaj pripadnosti i kontinuiteta. Način da našoj kulturnoj baštini osiguramo vječni život jest uključiti publiku u razumijevanje njezina značenja i značaja, natjerati je da se poveže i suosjeća s pričama iza spomenika, povijesnih znamenitosti i mjesta.

 

Priče o osobama, muškarcima i ženama, o njihovim navikama, strastima i borbama. U današnje vrijeme ustanove kulturne baštine suočavaju se sa značajnim izazovima kako svoje zbirke učiniti privlačnima posjetiteljima. Vjerujemo da je to zbog nedostatka suradnje u EU između profesionalnih istraživača, pripovjedača i upravitelja kulturnom baštinom, koji ne dijele svoje kompetencije i znanja. Tekstovi i materijali doista su fiksirani i teško ih je prilagoditi različitim revizorima, temelje se na folkloru umjesto na znanstvenim informacijama ili povijesnim istraživanjima i često proizlaze iz rada i izvora erudita, koji duboko zaranjaju u pojedinačne stavke. ​

 

Posljedično, upraviteljima kulturne baštine je teško ponuditi raznovrsne materijale i usmjeriti svoju komunikaciju prema određenim skupinama posjetitelja. To se neizbježno odražava na način na koji ljudi doživljavaju povijesni turizam i informacije: dosadane i ne poticajane. ​ To neminovno utječe na broj građana koji posjećuju i uživaju u mjestima kulturne baštine, s posljedičnim stalnim smanjenjem prihoda za same lokacije, posebice što se tiče mlađih generacija (milenijalci, generacija Y, generacija Z).

 

Našim projektom želimo stvoriti inovativnu metodologiju koja kombinira znanstveno istraživanje i pripovijedanje, tako da ciljamo različite publike s ad hoc kreiranim sadržajima. ​

 

Zahvaljujući preliminarnoj razmjeni dobrih praksi i transnacionalnom zajedničkom dizajnu usmjerenom na izradu zajedničke metodologije, proizvest ćemo skup priča o kulturnoj baštini, posebno usmjerenih na učenike, djecu, odrasle, obitelji itd.

 

Također ćemo senzibilizirati kako su klimatske promjene oduvijek utjecale na život ljudi na našem planetu; jedina razlika je u tome što smo sada mi pokretačka snaga takvih promjena. ​

 

Na kraju ćemo testirati i implementirati metodologiju razvijenu u partnerskim zemljama s lokalnim pilot projektima, uz pomoć digitalnih alata kao što su mobilne aplikacije, zvučni opisi, 3D prikazi lokacija kulturne baštine i/ili s „tradicionalnim“ informacijskim sredstvima , kao što su obilasci s vodičem, brošure itd. Grupa stručnjaka iz svake partnerske zemlje će zatim procijeniti rezultate koje je postigao svaki od uključenih partnera.

 

--

“Financira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su, međutim, samo autora(-ova) i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili EACEA-e. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”

ABOUT THE PROJECT
bottom of page